Friday
29.03.2024
09:37
Welcome Guest
RSS
 
P C E L A R S T V O
Main Registration Login
Site menu

News topics
kosnice [13]
vrste kosnica
pcele [1]
vrste pcela
medonosno bilje [0]
korisni saveti [20]

Main » 2009 » April » 18 » PČELA MEDARICA - KRANJSKA PČELA (Apis mellifera carnica)
PČELA MEDARICA - KRANJSKA PČELA (Apis mellifera carnica)
10:33

Autohtona pčela medarica koja prirodno obitava na našem području jest vrsta KRANJSKA PČELA (Apis mellifera carnica) ili "sifka" kako je od milja zove narod u Sloveniji i Hrvatskoj. 


Od mnogo vrsta unutar roda Apis, najpoznatije su :

- Apis dorsata, orijaška pčela koja je i najveća (Tajland)

- Apis florea, najmanja predstavnica (Tajland)

- Apis indica (= A. cerana), Indijska pčela

- Apis mellifera, pčela medarica (Afrika, veći dio Europe i dio zapadnog dijela Azije)

.
Poznato je 25 podvrsta pčele medarice (Apis mellifera) od kojih 5 podvrsta iz Europe :

- A. mellifera ligustica, Talijanska pčela (Apeninski poluotok)

- A. mellifera caucasica, Kavkaska pčela (Kavkaz)

- A. mellifera mellifera, Crna ili tamna pčela (srednji i sjeverni dio Europe)

- A. mellifera macedonica, makedonska pčela (područje Makedonije)

- A. mellifera carnica, Kranjska pčela ili Kranjska sifka (od Koruške i Slovenije do Rumunjske i Bugarske)

.
Podvrsta kranjska pčela podijeljena je na tri ekotipa :

- Alpski

- Panonski

- Mediteranski

.
Od svih vrsta i podvrsta u svjetskim gospodarskim mjerilima, najvažnije su kranjska i talijanska pčela.
Kranjska pčela ima dugo rilce koje joj omogućuje sakupljanje nektara i od dubokih cvjetića (djeteline npr.). Kranjske pčele prezimljuju u manjim društvima i matice većinom ne zalijegaju od listopada do veljače ili ožujka. No tada započinje brz razvoj društva i brza priprema za prvu veću pašu u godini koja može biti pri kraju travnja ili početkom svibnja. U kasnijem razdoblju za vrijeme vrućina i kada paše nisu tako izdašne, matica smanji zalijeganje. Kranjska pčela izuzetno je prilagodljiva prema uvjetima paše zbog brze promjene količine zalijeganja ili potpunog prestanka.
Kranjska pčela posebno je mirna, mirno "sjedi" na saču i ne napada pčelara. Znatno manje skuplja propolis od kavkaske ili crne pčele tako da je rada sa okvirima u košnici lakši.


Kranjska pčela ima dugo rilce koje joj omogućuje sakupljanje nektara i od dubokih cvjetića (djeteline npr.). Kranjske pčele prezimljuju u manjim društvima i matice većinom ne zalijegaju od listopada do veljače ili ožujka. No tada započinje brz razvoj društva i brza priprema za prvu veću pašu u godini koja može biti pri kraju travnja ili početkom svibnja. U kasnijem razdoblju za vrijeme vrućina i kada paše nisu tako izdašne, matica smanji zalijeganje. Kranjska pčela izuzetno je prilagodljiva prema uvjetima paše zbog brze promjene količine zalijeganja ili potpunog prestanka.
Kranjska pčela posebno je mirna, mirno "sjedi" na saču i ne napada pčelara. Znatno manje skuplja propolis od kavkaske ili crne pčele tako da je rada sa okvirima u košnici lakši.


Kranjska pčela ima posebno razvijen osjećaj za orijentaciju što je velika prednost pri tzv. paviljonskom pčelarenju kada su košnice smještene jedna uz drugu. Od ostalih podvrsta lakše otkriva šumsku pašu posebno meduna na jeli i smreci. Ona u košnici puno preciznije svojim poznatim pčelinjim plesom opisuje smjer i udaljenost paše.
Jedna od velikih prednosti kranjske pčele u odnosu na ostale je i ta da je otpornija na bolesti.


Naš poznati pčelar pokojni Josip Belčić na početku opisa pčele medarice piše : "Pčelu medaricu poznaje svaki čovjek po njenom dobrom medu i po kojem žarkom ubodu."


Oklop tijela pčele sastoji se od kožnato-rožne tvari koja se naziva hitin. Tijelo pčele podijeljeno je na tri glavna dijela : glavu, prsište i zadak. Na glavi ima pet očiju, tri mala oka poredana u obliku trokuta (za gledanje iz blizine) i dva velika oka sa strane (za gledanje u daljinu). Dva velika oka u stvari su tzv. složene oči jer se sastoje od puno sitnih očiju. Na glavi se nalazi rilce i jezik pomoću kojih pčela siše slatke tvari. Na glavi su smještena i dva ticala koja služe za međusobno sporazumijevanje i primanje više informacija okoline.
Prsa pčele sastavljena su od tri kolutića na kojemu su s donje strane smještena tri para nogu, Stražnje noge kod pčela radilica imaju "košarice" u kojima donose pelud. Sa gornje strane prsišta nalaze se dva para krila. Spuštena krila i položena uz tijelo najduža su kod truta, nešto kraća kod radilica a u odnosu na tijelo najkraća kod matice.
Zadak pčele sastoji se od devet kolutića od kojih je vidljivo šest. Na kraju zatka nalazi se žalac koji je povezan sa otrovnom žlijezdom.


Pčela ima više žlijezda od kojih su najznačajnije one za izlučivanje mliječi i žlijezde slinovnice za izlučivanje fermenata koji su potrebni za proces pretvorbe nektara u med. Na srednjim kolutićima zadka s donje strane nalaze se četiri para žlijezda za izlučivanje voska, dok se na kraju zatka između predzadnjeg i zadnjeg kolutića zadka nalazi mirisna ili Nasanovljeva žlijezda ćiji miris okuplja pčele prilikom rojenja, pročisnog leta ...


Pčela medarica živi u brojnoj zajednici čiji se broj neprestano mijenja ovisno o intenzitetu zalijeganja matice. Ljeti, pčelinje društvo sa dobrom maticom može imati i preko 80000 radilica, nekoliko tisuća trutova i samo jednu maticu (zimi oko 30000 radilica, bez trutova i jedna matica).
Pčelinju zajednicu kada je ugledamo izvan košnice u obliku grozda na drvu, nazivamo roj, dok onu u košnici nazivamo pčelinja zajednica, pčelinje društvo ili pčelac.


Normalno pčelinje društvo kada nije u fazi zimovanja, sastoji se od samo jedne matice, nekoliko tisuća trutova (pripadnici muškog spola) i znatnog broja pčela radilica (i do preko 80000 jedinki).


Category: pcele | Views: 2669 | Added by: pcelarstvo | Rating: 5.0/1 |
Total comments: 0
Name *:
Email *:
Code *:
Login form

News calendar
«  April 2009  »
SuMoTuWeThFrSa
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
2627282930

Search

Site friends

Statistics

Total online: 1
Guests: 1
Users: 0


Copyright PCELARSTVO © 2024